Odnosi NATO-a s Hrvatskom
Praktična suradnja
U okviru Akcijskog plana za članstvo (MAP), u Godišnjem nacionalnom programu (Annual National Programme, ANP) Hrvatska uspostavlja svoje planove za reforme i njihov vremenski tijek. Ključna područja uključuju političke, vojne i reforme sigurnosnog sektora. Glavni prioriteti su napori u ostvarivanju demokratskih standarda, podrška u smanjenju korupcije i borba protiv organiziranog kriminala, sudska reforma, poboljšanje javne uprave i promicanje dobrosusjedskih odnosa. NATO Saveznici daju povratne informacije o predviđenim reformama i ocjenjuju njihovu provedbu.
NATO timovi posjećuju Hrvatsku kako bi pripremili Izvješće o napretku provođenja Godišnjeg nacionalnog programa (ANP), uključujući i moguće preporuke za dodatnim akcijama. To Izvješće usvajaju Saveznici, a potom ga, po završetku ciklusa, razmatraju na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća (North Atlantic Council) s visokim predstavnicima Hrvatske. Određenije i tehničke reforme na području obrane razmatrane su paralelno u kontekstu Procesa planiranja i revizije (Planning and Review Process, PARP) Partnerstva za mir (Partnership for Peace, PfP) kroz koji je zemlja prihvatila planirane ciljeve ili Partnerske ciljeve u širokom spektru područja obrambenih sposobnosti.
Hrvatska također surađuje s NATO-om i zemljama partnerima u širokom spektru ostalih područja kroz program Partnerstvo za mir (Partnership for Peace, PfP) te putem Euroatlantskog partnerskog vijeća (Euro-Atlantic Partnership Council, EAPC). Hrvatska utvrđuje svoje sudjelovanje u programu Partnerstva za mir (PfP) kroz godišnji Individualni partnerski program, odabirom aktivnosti koje će joj olakšati postizanje ciljeva koji su postavljeni u Godišnjem nacionalnom programu.
Ključna područja suradnje NATO-a i Hrvatske istaknuta su u nastavku.
Sigurnosna suradnja
Hrvatske snage pridružile su se snagama NATO Saveznika u operacijama na Kosovu i u Afganistanu. Gotovo 200 hrvatskih vojnika, diplomata i časnika vojne policije trenutno je raspoređeno unutar Međunarodnih snaga za pomoć sigurnosti (International Security Assistance Force, ISAF) pod vodstvom NATO u tri različite regije Afganistana. Hrvatska je u postupku značajnog povećanja svojih snaga u ISAF-u te će staviti na raspolaganje 300 vojnika unutar ISAF-a. Nadalje, u 2006. godini hrvatski je Mobilni promatrački tim za vezu (Mobile Liaison Observation Team, OMLT) raspoređen kao dio litvanskog Provincijskog tima za obnovu u provinciji Ghor. Zajednički medicinski tim sa stručnjacima iz sve tri zemlje MAP-a pridružio se ISAF-u u kolovozu 2005.
U tijeku su pripreme za sudjelovanje Hrvatske u operaciji Aktivni pothvat (Operation Active Endeavour), NATO-ovoj mornaričkoj protuterorističkoj operaciji na Mediteranu.
Hrvatska nastavlja s pružanjem logističke podrške operacijama koje NATO vodi na Kosovu. Na raspolaganje su stavljeni more i zračne luke, kao i razni vojni objekti, prava preleta te korištenje usluga Hrvatske kontrole zračne plovidbe.
U tijeku su planovi za hrvatsku donaciju oružja i vojne opreme Iračkim oružanim snagama putem NATO-ove Misije obuke za Irak. U okviru iste misije Hrvatska također nudi obuku Iračkih snaga sigurnosti u Hrvatskoj.
Zemlja nastavlja s domaćinstvom i sudjelovanjem u brojnim vježbama i aktivnostima PfP-a. Pod okriljem Partnerstva za mir (PfP) Hrvatska je uključila brojne jedinice za suradnju s NATO-om u području operacija, obuke i vježbi.
Suradnja u području borbe protiv terorizma odvija se u okviru Partnerskog akcijskog plana o terorizmu (Partnership Action Plan on Terrorism, PAP-T). To uključuje razmjenu obavještajnih podataka i analiza s NATO-om, poboljšanje nacionalnih protuterorističkih sposobnosti i poboljšavanje granične sigurnosti.
Reforma obrambenog i sigurnosnog sektora
NATO podržava široki spektar institucionalnih i pravosudnih reformi koje provodi Hrvatska i koje su prikazane u Godišnjem nacionalnom programu. Hrvatska se može koristiti zavidnom stručnošću koje su NATO i pojedinačni saveznici stekli na području reforme obrambenog i sigurnosnog sektora.
Sudjelovanje Hrvatske u PfP-ovom Procesu planiranja i revizije (Planning and Review Process, PARP) od 2000. godine pomoglo je u razvoju sposobnosti hrvatskih snaga za rad s NATO-om. PARP je ključni element Hrvatskog Akcijskog plana za članstvo.
Temeljem rezultata nedavnog Strateškog pregleda obrane te u dogovoru sa Saveznicima, Hrvatska je stvorila Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga. Naglasak je na stvaranju stručnih, pokretnih, upotrebljivih i financijski sposobnih snaga koje će imati mogućnost zajedničke suradnje sa Savezom. Hrvatska i NATO također surađuju u poboljšanju mogućnosti hrvatske obalne straže te ostalih pomorskih sposobnosti, vojne obuke, vojne izobrazbe i učenja engleskoga jezika
Zemlja se 2005. godine pridružila Konceptu operativnih sposobnosti (Operational Capabilities Concept, OCC). OCC je mehanizam putem kojeg se jedinice koje se pripremaju za PfP operacije mogu ocjenjivati i bolje integrirati s NATO snagama kako bi povećale operacionu učinkovitost.
Planiranje za slučaj civilnih izvanrednih stanja
Hrvatska u suradnji s NATO-om te kroz sudjelovanje u aktivnostima koje organizira Euroatlantsko središte za usklađivanje odgovora na katastrofe (Euro-Atlantic Disaster Response Coordination Centre, EADRCC) poboljšava sposobnosti u slučaju nacionalno-civilnih izvanrednih stanja te u rukovođenju katastrofama. Hrvatska također sudjeluje u radu Višeg odbora za planiranje za slučaj civilnih izvanrednih stanja (Senior Civil Emergency Planning Committee, SCEPC).
Kada je Slovačka u travnju 2006. posredstvom EADRCC-a zatražila pomoć u rješavanju posljedica poplave, Hrvatska je slanjem tehničke pomoći bila jedna od prvih zemalja koja je odgovorila na poziv.
U svibnju 2007. godine Hrvatska je bila domaćin i zajedno s EADRCC-om organizator NATO civilne vježbe za zaštitu i spašavanje pod nazivom IDASSA 2007. Vježba je održana sa ciljem poboljšanja suradnje i koordinacije između NATO-a i zemalja partnera.
Znanost i okoliš
U sklopu programa Znanost za mir i sigurnost (Science for Peace and Security, SPS), Hrvatska je dobila sredstva za više od 50 projekata suradnje. Projekti uključuju napredne istraživačke radionice o sigurnosti informacijskog sustava te studije o procjenama i upravljanju zagađenja luka, upravljanju protuterorizmom i kriznim situacijama.
Javna diplomacija
Obzirom na cilj Hrvatske da u bliskoj budućnosti postane članica NATO-a, važno je povećati svijest javnosti o načinu rada NATO-a te promovirati shvaćanje prava i obveza koje donosi članstvo. Aktivnosti javne diplomacije također nastoje razviti i održati veze s predstavnicima civilnog društva te u Hrvatskoj omogućiti aktivnosti i programe koji se odnose na sigurnost. NATO-ova Uprava za javnu diplomaciju igra ključnu ulogu u tom području kao i individualne zemlje saveznice i partneri.
Grupe hrvatskih intelektualnih predvodnika redovito dobivaju poziv da posjete sjedište NATO-a te Vrhovno zapovjedništvo savezničkih snaga za Europu (Supreme Headquarters of Allied Powers in Europe, SHAPE). Veleposlanici iz NATO zemalja i dužnosnici NATO-a dolazili su u Hrvatsku kako bi izlagali na javnim događanjima. Hrvatska je također bila domaćin seminara i konferencija. NATO je otvorio bibliotečnu arhivu na Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kako bi se poboljšao pristup relevantnoj dokumentaciji i informacijama.