NATO-ovi odnosi s Bosnom i Hercegovinom
Praktična suradnja
Područja suradnje, planovi za reformu i procesi političkog dijaloga potanko su prikazani u IPP-u Bosne i Hercegovine, koji je zajednički dogovoren s NATO-om za dvogodišnje razdoblje. Ključni prioriteti uključuju razvoj potpunog demokratskog nadzora nad oružanim snagama, planiranje obrane, te proračunsko planiranje i civilno planiranje za slučaj izvanrednih stanja.
Osim podržavanja reforme, još jedan ključni cilj NATO-ove suradnje s Bosnom i Hercegovinom jest razvijanje sposobnosti oružanih snaga te države za suradnju sa snagama zemalja NATO-a i ostalih partnera, posebice u mirovnim i kriznim operacijama.
Bosna i Hercegovina također razvija suradnju s NATO saveznicima i zemljama partnerima u širokom spektru ostalih područja kroz program Partnerstvo za mir (Partnership for Peace, PfP) te putem Euroatlantskog partnerskog vijeća (Euro-Atlantic Partnership Council, EAPC).
Bosna i Hercegovina radi na uspostavljanju diplomatske misije pri Glavnom sjedištu NATO-a , te na uspostavljanju Ureda za vezu pri Vrhovnom zapovjedništvu savezničkih snaga za Europu (SHAPE).
Ključna područja suradnje istaknuta su niže:
Sigurnosna suradnja
Od pridruživanja Partnerstvu za mir u prosincu 2006., Bosna i Hercegovina surađuje sa Saveznicima na povećanju sigurnosti unutar zajednički postavljenih ciljeva IPP-a te države.
Vlasti Bosne i Hercegovine započele su proces potpisivanja Sporazuma o statusu snaga (SOFA) PfP-a sa saveznicima, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. SOFA PfP-a jest multilateralni sporazum među državama članicama NATO-a koji se bavi statusom stranih snaga prisutnih na teritoriju druge države. Taj će sporazum uvelike olakšati vojnu suradnju Bosne i Hercegovine s ostalim vojskama, te ostalu praktičnu suradnju sa zemljama članicama NATO-a i ostalima zemljama partnerima. To će osobito olakšati raspoređivanje snaga u zajedničkim operacijama i vježbama.
NATO i Bosna i Hercegovina za cilj imaju poboljšanje razmjene informacija o borbi protiv terorizma. Saveznici će pomoći državi u uspostavljanju relevantne protuterorističke sposobnosti i pružiti savjete o poboljšanju postojećeg nacionalnog sustava.
Bosna i Hercegovina proglasila je određen broj snaga i sredstva potencijalno dostupnima za aktivnosti PfP-a, posebno za operacije pomoći u vrijeme katastrofe i humanitarne operacije. Dostupne mogu biti inženjerske jedinice i povezana oprema, kao i ostale jedinice. Država je spremna stvoriti potrebne preduvjete za korištenje pričuvnih zračnih luka u Mostaru, Banja Luci i Tuzli, te osigurati prava prelijetanja za letjelice NATO-a. Država je također dostupnima učinila određen broj objekata za obuku, uključujući; Središte za borbenu obuku na Manjači i Središte za mirovne operacije Butmir. Država također radi na uspostavljanju Središta za profesionalni razvoj u Travniku koje bi bilo dostupno unutar okvira PfP-a.
Iako to nije bilo dijelom operacije NATO-a, vod za uklanjanje eksplozivnih naprava oružanih snaga BiH raspoređen je u Iraku od 2005., u operaciji multinacionalne koalicije.
Reforma obrambenog i sigurnosnog sektora
Reforme sektora obrane i sigurnosti središnji su elementi suradnje. Čitav Savez i pojedine saveznice u posjedu su značajnog stručnog znanja na koje se Bosna i Hercegovina u ovom području može osloniti. Ključni je prioritet zajednički rad na uspostavljanju potpunog demokratskog nadzora nad oružanim snagama. NATO podržava šire procese demokratske, institucionalne i sudske reforme koji se poduzimaju u Bosni i Hercegovini.
Ključni aspekt suradnje sa Stabilizacijskim snagama (SFOR) pod vodstvom NATO-a u Bosni i Hercegovini ticao se reforme obrambenih struktura države koje su bile podijeljene u tri zasebne strukture svake od glavnih etničkih skupina države. Unutar okvira Povjerenstva za reformu obrane, SFOR i NATO pomogli su državi da izgradi jedinstvenu zapovjednu i nadzornu strukturu i da razvije zajedničku doktrinu i standarde obuke i opreme koji su kompatibilni sa standardima NATO-a. U ožujku 2004., državni ministar obrane ujedinio je dvije zasebne vojske u državi pod jedinstvenu zapovjednu strukturu. NATO-ov vojni stožer u Sarajevu preuzeo je vodeću ulogu u Povjerenstvu za reformu obrane i nastavlja raditi u Bosni i Hercegovini na reformi obrane do današnjeg dana.
Bosna i Hercegovina radi na daljnjem razvoju potpuno profesionalne aktivne komponente oružanih snaga, dopunjene potpuno obučenom aktivnom pričuvom, a obje komponente bit će sačinjene od dragovoljaca koji udovoljavaju visokim profesionalnim standardima. Te će snage, uključujući pričuvu, imati mogućnost zajedničke suradnje sa snagama NATO-a. Proces restrukturiranja i reorganizacije oružanih snaga da bi se postigli ti ciljevi traje i dalje. Projekt NATO/PfP-ovog zakladnog fonda za pomoć višku obrambenog osoblja također je važan element procesa.
Planiranje za slučaj civilnih izvanrednih stanja
NATO i Bosna i Hercegovina namjeravaju povećati suradnju u planiranju za slučaj civilnih izvanrednih stanja. Država razvija svoje sposobnosti rješavanja civilnih izvanrednih stanja i upravljanje katastrofama. U dogovoru sa saveznicima, država također radi na pojačanju pravnog okvira za takva izvanredna stanja, te na uspostavljanju informativnog sustava za civilna izvanredna stanja kako bi se u hitnom slučaju mogle koordinirati aktivnosti.
Znanost i okoliš
U sklopu programa Znanost za mir i sigurnost (Science for Peace and Security, SPS), Bosna i Hercegovina dobila je sredstva za određen broj projekata suradnje. Projekti uključuju studije o smanjenju rizika seizmičkih opasnosti i pravne aspekte borbe protiv terorizma.
Bosna i Hercegovina i NATO žele povećati znanstvenu suradnju. Ključna područja suradnje koja treba razviti mogla bi biti pitanja daljnje regionalne sigurnosti, te inicijative za zaštitu okoliša.
Javne informacije
Bosna i Hercegovina i NATO žele poboljšati javni pristup informacijama o dobrobitima suradnje. Saveznici pomažu državi u poboljšavanju obuke stručnjaka za javne informacije unutar oružanih snaga.