Eng. / Fr. /
Bos. / Srp. / Cro.

NATO-ovi odnosi sa Bosnom i Hercegovinom

Kako saradnja funkcioniše u praksi?

Oblasti saradnje, reformski planovi i procesi političkog dijaloga detaljno su izloženi u IPP-u za Bosnu i Hercegovinu, koji je zajednički usaglašen sa NATO-om za period od dvije godine. Ključni prioriteti uključuju razvoj potpune demokratske kontrole nad oružanim snagama, odbrambenim planiranjem i finansiranjem te civilno-krizno planiranje.

Uz pružanje podrške reformi, još jedan ključni cilj NATO-ove saradnje sa Bosnom i Hercegovinom je razvoj kapaciteta vojnih snaga zemlje za saradnju sa snagama iz zemalja NATO-a i drugih Partnera, posebno u mirovnim operacijama i operacijama upravljanja krizama.

Bosna i Hercegovina, osim toga, razvija saradnju sa NATO saveznicima i zemljama-partnerima i u nizu drugih područja putem Partnerstva za mir (PfP) i Euro-atlantskog partnerskog vijeća (EAPC).

Bosna i Hercegovina radi na uspostavi diplomatske misije u Štabu NATO-a kao i uspostavi ureda za vezu u Vrhovnom štabu Savezničkih snaga u Evropi (SHAPE).

Glavna područja saradnje istaknuta su u tekstu koji slijedi:

Sigurnosna saradnja

Od svog pridruživanja Partnerstvu za mir u decembru 2006. godine, Bosna i Hercegovina radila je sa Saveznicima na jačanju sigurnosne saradnje u okviru zajednički usaglašenih ciljeva zemalja IPP-a.

Vlasti Bosne i Hercegovine započele su proces potpisivanja PfP Sporazuma o statusu snaga (SOFA) sa Saveznicima, u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom. PfP SOFA je multilateralni sporazum između zemalja-članica NATO-a i zemalja Partnera, koji se bavi statusom stranih snaga dok se nalaze na teritoriji druge zemlje. Taj sporazum će značajno olakšati bosanskohercegovačku saradnju "vojska-s-vojskom" i druge praktične vidove saradnje sa zemljama-članicama NATO-a i drugim zemljama Partnerima. On će posebno olakšati raspoređivanje snaga radi učestvovanja u zajedničkim operacijama i vježbama.

NATO i Bosna i Hercegovina nastoje da poboljšaju razmjenu informacija u borbi protiv terorizma. Saveznici će pomoći zemlji da uspostavi odgovarajuće protivterorističke kapacitete i osiguraće savjete za poboljšanje postojećeg nacionalnog aparata.

Bosna i Hercegovina najavila je određen broj vojnika i sredstava kao potencijalno raspoloživih za PfP aktivnosti, a posebno za operacije pružanja pomoći u masovnim nesrećama i humanitarnim operacijama. Dostupne bi mogle biti i inženjerijske jedinice te sa njima povezana oprema, kao i druge jedinice. Zemlja je spremna stvoriti neophodne preduslove za korišćenje rezervnih aerodroma u Mostaru, Banjaluci i Tuzli, kao i za osiguravanje prava preleta za NATO-ove vazduhoplove. Zemlja je također stavila na raspolaganje određen broj institucija za obuku, uključujući: Centar za borbenu obuku u Manjači i Centar za obuku za mirovne operacije u Butmiru. Zemlja također radi na uspostavi Centra za profesionalni razvoj u Travniku koji bi bio dostupan u sklopu PfP-a.

Iako to nisu učinile u sklopu NATO operacije, Oružane snage Bosne i Hercegovine imaju u Iraku od 2005. godine vod za uklanjanje eksplozivnih ubojnih sredstava (EOD).

Reforma odbrambenog i sigurnosnog sektora

Reforme odbrambenog i sigurnosnog sektora su ključni elementi saradnje. Savez kao cjelina i pojedinačne Saveznice imaju značajnu stručnu osposobljenost koju Bosna i Hercegovina može iskoristiti u tom području. Ključni prioritet je saradnja radi uspostave pune demokratske kontrole nad oružanim snagama. NATO podržava širi demokratski proces i proces institucionalne i sudske reforme koji se odvija u Bosni i Hercegovini.

Glavni aspekt rada Stabilizacijskih snaga (SFOR) predvođenih NATO-Om u Bosni i Hercegovini odnosio se na reforme odbrambenih struktura zemlje, koje su bile podijeljene u tri posebna sistema, po jedan za svaku od glavnih etničkih grupa u zemlji. U sklopu Komisije za reformu odbrane, SFOR i NATO su pomogli zemlji da izgradi jedinstvenu komandnu i kontrolnu strukturu i razvije zajedničku doktrinu i standarde za obuku i opremu koji su kompatibilni s NATO standardima. U martu 2004. godine, imenovanjem ministra odbrane na državnom nivou, dvije odvojene vojske u zemlji dovedene su pod jedinstvenu komandnu strukturu. NATO vojni štab u Sarajevu preuzeo je vodeću ulogu u Komisiji za reformu odbrane i nastavlja raditi s Bosnom i Hercegovinom na reformi odbrane i danas.

Bosna i Hercegovina radi na daljem razvoju potpuno profesionalnog aktivnog sastava oružanih snaga, upotpunjenog potpuno obučenom aktivnom rezervom, a u oba sastava djeluju dobrovoljci koji zadovoljavaju visoke profesionalne standarde. Te snage, uključujući i rezervne snage, biće interoperabilne sa NATO snagama. U toku je proces restruktuisanja i reorganizacije oružanih snaga radi postizanja tih ciljeva. NATO/PfP projekat Povjereničkog fonda za pomoć otpuštenim vojnim licima također je važan elemenat tog procesa.

Civilno-krizno planiranje

NATO i Bosna i Hercegovina namjeravaju da pojačaju saradnju u civilno-kriznom planiranju. Zemlja razvija vlastite nacionalne kapacitete za upravljanje civilnim krizama i katastrofama. U dogovorima sa Saveznicima također radi na poboljšavanju zakonskog okvira za suočavanje sa takvim krizama i pokušava da uspostavi informacioni sistem za hitne civilne situacije koji će koordinirati aktivnosti u slučaju krize.

Nauka i okoliš

U okviru programa Nauka za mir i sigurnost (PSP), Bosna i Hercegovina je primila finansijsku pomoć za određen broj projekata saradnje. Projekti uključuju studije smanjenja seizmičkog rizika i pravnih aspekata borbe protiv terorizma.

Bosna i Hercegovina i NATO nastoje da ojačaju naučnu saradnju. Ključne oblasti za razvijanje saradnje mogle bi biti buduća pitanja regionalne sigurnosti i inicijative za zaštitu okoliša.

Javno informisanje

Bosna i Hercegovina i NATO pokušavaju da poboljšaju pristup javnosti informacijama koje se odnose na koristi od saradnje. Saveznici pomažu zemlji u unapređivanju obuke stručnjaka za javno informisanje u okviru oružanih snaga zemlje.